Pitali ste - CRKVA

ŠTO SU VELIKE ILI GREGORIJANSKE MISE I KAKO SE ONE DANAS SLAVE?

Što su to "velike mise", kako su nastale, tko ih i pod kojim uvjetima može slaviti? Ovdje donosimo kratki prikaz toga fenomena kroz povijest, kao i današnje tumačenje niza koji nije magičan i koji katkad može biti prekinut.

Premda danas u liturgijskim knjigama ne postoji takav naziv, a i sam je fenomen toga pobožnog običaja u mnogim krajevima dio pastoralne prošlosti, pod imenom "gregorijana" uobičajeno se shvaća niz od 30 misa slavljenih uzastopno 30 dana, i to najčešće za pokojne, premda ne isključivo. Povijesni naziv dobile su po papi Grguru Velikom.

Povijest nastanka misa za pokojne

KORIZMA - VRIJEME POSTA I OBRAĆENJA

Na Pepelnicu ili Čistu srijedu, koja ove godine pada 06. ožujka, u Katoličkoj crkvi započinje korizma, četrdesetodnevna priprava za Uskrs. Od kraja 11. stoljeća vjernici se na taj dan posipaju pepelom od blagoslovljenih maslinovih ili palminih grančica. Taj pepeo označava ozbiljnost i pokoru čime je obilježeno cijelo korizmeno vrijeme, te nadu u uskrsnuće. Od 5. stoljeća u središtu priprave za Uskrs je post, a budući da nedjeljom nitko ne treba postiti, početak vremena posta pomaknut je u 6. ili 7. stoljeću sa šeste nedjelje prije Uskrsa na srijedu koja je prethodila toj nedjelji.

KORIZMA KAO HODOČAŠĆENJE PREMA USKRSU

Što bismo mogli nazvati bitnom značajkom našega vremena, doba u kojemu živimo? Zacijelo mobilnost, pokretljivost.

Piše: dr. fra Tomislav Pervan

ŠTO JE POST, A ŠTO NEMRS?

Foto: Elvir Tabaković

Sadržaje pojmova “post” i “nemrs” dobro je iznova pojasniti. Mnogi te dvije riječi smatraju istoznačnicama, sinonimima, premda nisu

Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu. Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali da to ne bude meso (a može biti masno).

Uočiti treba ovo: u dva dana “strogog posta” (Čista srijeda i Veliki petak) nije samo post, nego, zajedno, i post i nemrs! Znači: vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok (“do sita”), jer je post i ne jede meso, jer je nemrs! – U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče mesa. Više od toga nije zapovjeđeno, ali je vrijedno i mnogi poste više i češće (na primjer na Badnjak, uoči Velike Gospe) i strože: “o kruhu i vodi”.

SVETA RANA NA ISUSOVU RAMENU

Čudesna priča o Isusovoj rani na ramenu koju je zadobio od težine križa

Katolička Crkva je Isusovu ranu na ramenu počela štovati u 12. stoljeću, nakon što je sveti Bernard iz Clairvauxa za vrijeme jednog viđenja upitao Isusa što ga je tijekom muke najviše boljelo

Većina katolika zna kako je Isus za vrijeme svoje muke nosio krunu od trnja, a na tijelu je zadobio pet rana – na rukama, nogama i pored srca. Međutim, rijetki su oni kojima je poznato da je na putu do Kalvarije, koji je bio dug oko pet kilometara, trpio nesnosnu bol i zbog još jedne rane – one na ramenu.

ŠTO UČINITI AKO STE POJELI MESO U PETAK?

Foto: www.stocksnap.io

Mnogi katolici još uvijek (pogrešno) misle da se od Drugog vatikanskog koncila pravilo o „ribi petkom“ odnosi samo na korizmu, a ne na cijelu godinu

Već sam pisao o tome kako su katolici i dalje dužni uzdržavati se od jedenja mesa na sve petke u godini (ZKP 1249 – 1251) – ili se barem „posvetiti na poseban način molitvi, pobožnosti i činjenju djela milosrđa ili uskratiti sebi nešto“ (ZKP 1249).

Međutim mnogi katolici još uvijek (pogrešno) misle da se od Drugog vatikanskog koncila pravilo o „ribi petkom“ odnosi samo na korizmu, a ne na cijelu godinu.

KATOLIČKA POBOŽNOST I SVETOST U SVAGDANU

Unišli smo u „vrijeme kroz godinu“ – crkveni „svagdan“; nema „većih“ blagdana prije korizmenog vremena. Međutim, u duhovnom životu ne vrijedi „svagdan“, za nas je uvijek vrijeme svetkovanja s Gospodinom, napose u duhu molitve i predanja. Htjeli bismo progovoriti nešto i o toj protežnici našega kršćanskoga, katoličkog života.

Piše: dr. fra Tomislav Pervan

APOSTOL GUBAVACA I JUNAK MILOSRĐA

Podsjećamo na djelovanje Sv. Jozefa Damiena De Veustera koji je služeći među gubavcima svjedočio Krista spremnog položiti život za svoje prijatelje.

Piše: Lidija Pavlović-Grgić

Jozef je rođen 3. siječnja 1840. u Tremelu u Belgiji kao jedno od sedmero djece trgovca kukuruzom. Prateći primjer svojeg brata Augusta, početkom 1859. pridružio se u Leuvenu novicijatu Kongregacije Presvetih srca Isusa i Marije uzevši redovničko ime Damien. Svakodnevno je pred slikom zaštitnika misija Sv. Franje Ksaverskog molio da bude poslan u misije, a onda mu se želja na neočekivan način ostvarila.

BOŽIĆNI OBIČAJI U SVIJETU: STOLLENFEST, VILLANCICOS, NOVENA, POSADA, LA BEFANA…

Bez obzira zovu li ga Navidad (španjolski), Natale (talijanski), Noël (francuski), Weihnachten (njemački), Christmas (engleski) ili drukčije, Božić je u svakom kutku svijeta najradosniji kršćanski blagdan.

Piše: Lidija Pavlović-Grgić

Poštujući liturgijske i molitvene obrasce, kršćani svakog naroda Isusov rođendan obilježavaju utkivajući u pripravu za to slavlje i sam blagdan vlastite duhovne i običajne posebnosti koje su nam ponekad nepoznate, neobične ili simpatične, a poneke ćemo, iako imamo i dosta svojih u kojima uživamo, možda i sami preuzeti.

Drezdenski sjaj

MISE ZORNICE - PET STVARI KOJE TREBATE ZNATI

Tijekom liturgijskog vremena došašća mnogi vjernici nastoje pohoditi ranojutarnje mise zornice. Nabrojat ćemo pet stvari koje bi trebali znati o zornicama.

Naziv

Naziv za rane jutarnje mise koje se slave rano u zoru – zornice svojstven je hrvatskom jeziku jer ga ne nalazimo u drugim slavenskim jezicima. Oni koriste latinski izraz rorate koji dolazi od riječi ulazne misne pjesme Rorate coeli desuper… (Nebesa odozgo rosite…).

Povijest

Stranice