Pitali ste - CRKVA

Deset savjeta kako se ovog došašća pripremiti za najbolji Božić ikad

Foto: Ines Perković

Često proletimo kroz došašće zadubljeni u predbožićne brige: pokloni, čišćenje, posjet rodbini… Savjeti hrvatskog svećenika mogli bi vam pomoći kako prebroditi to stresno vrijeme

Kada se u prosincu spomene Božić, mnoge često oblije hladan znoj, jer im odmah na pamet padne sve što još treba napraviti u kratkom periodu, koje poklone kupiti, kuću počistiti, nezgodnu rodbinu susresti, gužve u koje će upasti… Stoga bih ponudio svima nekoliko savjeta kako što bolje iskoristiti ovo razdoblje došašća za što ugodniju i bolju proslavu Božića:

BLAGOSLOV OBITELJ

Foto: ferata.hr

 

U našim je krajevima božićno vrijeme rezervirano za blagoslov obitelji i njihovih domova. Evo nekoliko stvari koje bi svi trebali znati o ovom lijepom običaju.

 

1. Naziv

Dok je nekada naglasak bio na blagoslovu kuće (prostora), današnji obrednik govori o “godišnjem blagoslovu obitelji o božićnim blagdanima u vlastitim domovima”. Ova promjena proizlazi iz želje da se izbjegne magijski prizvuk blagoslova i naglasi važnost povezanosti u vjeri svih članova obitelji i u prvi plan stavi njihovo zajedništvo i poziv na svetost života. Blagoslov samog prostora time naravno nije izostavljen, ali je stavljen u drugi plan.

2. Trajanje

PRIPRAVA ZA BOŽIĆ

Svake godine isto, a nije. Isto iščekivanje rođendana Isusova, iste pjesme, a mi stariji za jednu godinu, bolesniji, iskusniji…, i mnogi pokojni. Zornice su obilježje jednog dijela djetinjstva, kad smo zorom išli u crkvu, slušali pjesme pune čežnje, nade, molbe za blizinom Sina Božjega.

Vjera je u nama rasla, jačajući prigodice za velike blagdane, zornice, da bi se stišavala u rijetkim dolascima u crkvu preko godine. Zornice su za mnoge kršćane jedan od načina izričaja vjere. “Ne ideš na zornice? Kakva si ti kršćanka?“ To se čuje i danas i jučer. Nešto slično je dolazak na polnoćku. Što to ima drugačije u tim posvećenim danima?

OBIČAJI U DOŠAŠĆU

Najbogatiji ciklus običaja svakako je onaj božićni, u sklopu kojeg su i običaji u Došašću. Došašćem ili Adventom Crkva smatra razdoblje od 4 tjedna koja prethode Božiću, dok u narodu početak tog predbožićnog razdoblja nije točno određen.

DOŠAŠĆE

Došašće je glagolska imenica i nastaje od glagola doći. Uvriježeno je diljem svijeta i ime advent, dolazi od glagola advenio u starom latinskom, a znači isto. Riječ došašće označava vrijeme prije Božića. Ono počinje četiri nedjelje prije Božića. Najranije može započeti 27. studenoga, a najkasnije 3. prosinca. Određuje ga blagdan sv. Andrije Apostola. Prva nedjelja nakon tog blagdana je 1. nedjelja došašća. To je vrijeme priprave za Božić. Sastoji se iz dva dijela. Prvi dio traje do 16. prosinca. U tom se prvom dijelu došašća ljudi skruše, kaju, mole i spremaju za svoj konačni susret s Bogom, za sudnji dan. Drugi dio započinje 17. prosinca i završava rođenjem Isusovim, Božićem. U njemu se vjernici pripravljaju za Božji rođendan.

10 ZANIMLJIVOSTI O DOŠAŠĆU KOJE MORATE ZNATI

Nalazimo se u vremenu došašća, stoga evo nekoliko osnovnih informacija i zanimljivosti o ovom razdoblju crkvene godine

1. Koji je smisao došašća? Evo što nam kažu Opća načela o liturgijskoj godini i o kalendaru:

Vrijeme došašća je dvojakog značaja: vrijeme priprave na svečanosti Božića, u kojima se slavi prvi dolazak Sina Božjega k ljudima, a ujedno i vrijeme u koje se preko ovoga spominjanja misli upravljaju na iščekivanje drugog Kristova dolaska na svršetku vremena.

Došašće tako dijelimo na dva razdoblja:

Od prve nedjelje došašća do 16. prosinca naglasak je na eshatološkom vidu, iščekivanju drugog Kristova dolaska.

Od 17. do 24. prosinca naglasak je na pripravi za svetkovinu Božića.

ŠTO CRKVA DOISTA UČI O ČISTILIŠTU, NEBU, PAKLU, POSLJEDNJEM SUDU I VJEČNOSTI

Svaki čovjek već od časa smrti, u posebnom sudu koji mu život stavlja u odnos prema Kristu, prima u svojoj besmrtnoj duši vječnu nagradu ili kaznu: ili treba proći kroz čišćenje, ili će neposredno ući u nebesko blaženstvo, ili će se odmah zauvijek osuditi. Uvečer našega života, bit ćemo suđeni prema ljubavi.

U katoličkoj tradiciji „posljednje stvari“ su one s kojima će se čovjek susresti na kraju svojega zemaljskog života: smrt, sud i vječna sudbina u raju ili paklu. Crkva se osobito u studenom na njih fokusira. Liturgija poziva kršćane na razmatranje o ovim stvarnostima.

Posebni sud

SPOMEN SVIH VJERNIH MRTVIH – DUŠNI DAN

Dušni dan – spomendan vjernih mrtvih dugujemo inicijativi jednoga sveca, benediktinskog opata iz Clunyja svetog Odilona.

Sveta majka Crkva u svome bogoslužju svima koji preminuše “u znaku vjere” – kao vjernici daje važno mjesto. U svakoj misi, u euharistijskoj molitvi, ona se sjeća pokojnih i moli za njih. Ona smrt vjernika okružuje opet svojim bogoslužjem, misama za pokojne, pogrebnim obredima i blagoslovima. No sve to nije joj još dosta. U svojoj ljubavi prema pokojnicima ona svetkuje i spomendan svih vjernih mrtvih kad svim svojim svećenicima velikodušno omogućuje da za pokojnike služe tri mise: jednu za koga god žele namijeniti, drugu na nakanu Svetog Oca, a treću za sve vjerne mrtve.

KRŠĆANSKI I KATOLIČKI IDENTITET

Katolički identitet ne poznaje sukob između kulture i moralnosti kao što je to slučaj s kršćanskim identitetom, nego kulturu i moralnost smatra međusobno povezanima i nadopunjujućima. No, u čemu se oni zapravo razlikuju?

Piše: mr. Oliver Jurišić

Kanadski filozof Charles Taylor govoreći o sebstvu– tj. o onomu što ljudsku osobu čini osobom – i njegovu identitetu, ističe dvije temeljne oznake identiteta sebstvakonstitutivnost snažne evaluacije. Pod terminom konstitutivnost podrazumijeva sebstvo kao čovjeka čiji je identitet neodvojiv od njegove biti.

OD MISIONARA DO STAROSJEDILACA – FRANJEVCI BOSNE SREBRENE

Franjevačka provincija Sv. Križa – Bosna Srebrena, pravno postoji od 5. lipnja 1340., odnosno danas već 677 godina, iako su fratri tu prisutni stoljeće ranije.

Piše: Josipa Prskalo

Stranice